Rak dojke

Humanitarna akcija Dan ružičaste vrpce, čiji je cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, u Hrvatskoj se uvijek obilježava prve subote u listopadu.

Sve je počelo prije gotovo dvadeset i pet godina, kada je u Americi pokrenuta neprofitna, humanitarna udruga za borbu protiv raka dojke, nazvana po svom simbolu Ružičasta vrpca. Danas ovaj humanitarni projekt uključuje više od 30 zemalja svijeta sa zajedničkim ciljem – upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke da se poveća broj izlječenja.

Rak vrata maternice – Dan mimoza

Rak vrata maternice jedna je od rjeđih novotvorevina koja se, ako se otkrije u ranoj fazi razvoja, može potpuno izliječiti, a ne samo zaliječiti. Uzročno je povezan s HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika). U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema. Kod razvijenog raka simptomi su nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha.

Po pojavnosti rak vrata maternice je drugo sijelo raka žena u dobi od 40 do 49 godina te treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je u 2016. godini oboljelo 317 žena (stopa od 14,3 na 100.000 stanovnika), a prema Izvješću o umrlim osobama u 2018. godini umrlo je 125 žena od posljedica te bolesti (stopa od 5,4 na 100.000 stanovnika).

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice treći je Nacionalni program, nakon Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva, koji se provodi u Hrvatskoj od studenog 2012. godine. Glavna metoda probira – dijagnostike promjena na vratu maternice je konvencionalni Papa test.  Papa test je jednostavna, neinvazivna pretraga kojom se uzima bris rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Bolest se sporo razvija i  potrebno je dugo vremena da se promijenjene stanice razviju u rak.

U Hrvatskoj se trenutno provodi oportunistički probir raka vrata maternice, dok je u pripremi regionalna provedba prve faze reorganiziranog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u Virovitičko-podravskoj županiji za žene u dobi od 20 do 64 godine. U 2020. će se provoditi daljnja poboljšanja i razvoj programa probira, uključujući uvođenje testiranja na HPV kao primarnog testa probira za žene iznad 30 godina.

Uz Nacionalni program, veliku ulogu u borbi protiv ove bolesti ima i cjepivo protiv HPV-a koje je besplatno za sve djevojčice i dječake osmih razreda. Nažalost, odaziv na besplatno cijepljenje protiv raka i dalje nije zadovoljavajući.

U Republici Hrvatskoj svaka osoba ženskog spola starija od 15 godina i osigurana pri HZZO-u ima pravo izabrati ginekologa Primarne zdravstvene zaštite. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ otvorena je linija besplatnoga telefona – 0800 200 166 na kojoj se građanke mogu informirati vezano uz provedbu Preventivnoga programa.

Kao nad standard klasičnom Papa testu od 2014. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dostupna je i najsuvremenija dijagnostička metoda za rano otkrivanje početnih stadija raka vrata maternice –  Tekućinska citologija (LBC – Liquid-Baseed Cytology). Glavne prednosti metode su što se iz jednog uzorka brisa vrata maternice dobivaju dva testa – citološka analiza stanica i mikrobiološka analiza detekcije HPV-a visokog rizika uz rezultate testa dostupne za 7 dana. Način prikupljanja stanica je isti, no umjesto da se stanice ručno razmazuju na predmetno stakalce, ispiru se u bočicu za transport koja štiti stanice uz manji gubitak istih u odnosu na klasični Papa test.

Ključne preporuke za zaštitu od HPV-a i raka vrata maternice uključuju edukaciju o svome zdravlju, zaštitu spolnog zdravlja, cijepljenje protiv HPV-a te za žene redoviti odlazak na preventivne ginekološke preglede.

Svjetski dan borbe protiv raka

Rak je izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

Broj osoba oboljelih od zloćudnih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 milijuna u 2012. godini na 24 milijuna 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje.

U svijetu se svake godine 4. veljače obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije. Tim se obilježavanjem nastoji podići svjesnost i znanje o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv raka. Od 2019. do 2021. godine Svjetski se dan borbe protiv raka obilježava krilaticom „Jesam i hoću”, uz poruku da svatko osobno može učiniti mnogo kako bismo smanjili breme malignih bolesti u društvu.

Međunarodni dan djece oboljele od maligne bolesti

Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi od jedne do 14 godina. Pretpostavlja se da više od 70% djece može ozdraviti u slučaju pravovremenog i adekvatnog liječenja. Međutim, svega 20% djece ima pristup modernom liječenju. Djeca koja žive u nerazvijenim zemljama čine 80% od ukupnog broja djece na svijetu. Neka od njih su oboljela od malignih bolesti i nemaju pristup modernom liječenju. Upravo zbog toga u svibnju 1994. u Španjolskoj je osnovana Međunarodna konfederacija organizacija roditelja djece oboljele od raka (ICCCPO), koja okuplja udruženja obitelji djece oboljelih od raka iz šezdesetak zemalja, a obitelji mogu dobiti informacije o adekvatnom liječenju njihova djeteta.

Liječenje djece oboljele od malignih bolesti mora uključivati kompletan interdisciplinarni tim stručnjaka. Liječenje se sastoji od primjenjivanja operacije, kemoterapije ili radioterapije, ali i psihosocijalne podrške djeci i kompletnoj obitelji. Suradnja medicinskog tima u bolnici i roditelja oboljele djece smatra se važnom komponentom koja doprinosi uspješnom liječenju.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj godišnje između 150 i 180 djece i mladih oboli od malignih bolesti, najčešće od leukemije, malignih tumora mozga i leđne moždine te limfoma. Između 70 i 80 posto njih uspješno se izliječi. Maligne bolesti mogu se uspješno izliječiti ako se dijagnosticiraju na vrijeme.

Međunarodni simbol borbe protiv raka među djecom je zlatna vrpca. Njome se želi ukazati koliko je dječji život dragocjen te nas podsjetiti na male heroje koji se svakodnevno bore protiv ovih bolesti.  Nošenjem zlatne vrpce svatko od nas može se uključiti u obilježavanje ovoga dana.

Tjedan svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata

Karcinom usne šupljine jedan je od 10 karcinoma s najnepovoljnijom prognozom. Osnovni uzročni faktori su pušenje i alkohol. Najčešće obolijevaju muškarci, pušači u 5. i 6. desetljeću, iako se sve češće javlja u mlađoj populaciji bez poznatih faktora rizika.

U većini slučajeva (preko 60%) karcinom usne šupljine dijagnosticira se u uznapredovalom stadiju kada je preživljenje značajno lošije (oko 40%-50%) nego kada se otkrije u ranom stadiju (preko 80%). Osnovni razlog je taj, što karcinom usne šupljine u ranom stadiju ne izaziva simptome i pacijenti ne traže pomoć. Drugi razlog je taj što gotovo 50% opće populacije ne zna da karcinom usne šupljine uopće postoji i ne zna što treba napraviti po pitanju prevencije i ranog otkrivanja.

Karcinom usne šupljine može se otkriti u najranijem stadiju jednostavnim pregledom oralne sluznice koji nije neugodan za pacijenta, traje 1 min i ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu. Zbog toga su stomatolozi u idealnoj poziciji da u sklopu redovitog pregleda zuba, svim pacijentima naprave i ovaj pregled i upute pacijenta sa suspektnom promjenom na daljnju obradu.

Cilj akcije je podići svijest javnosti o postojanju ove bolesti i potrebi provođenja redovitih pregleda oralne sluznice. Planirane aktivnosti su:

– „Dani otvorenih vrata“ – u petak 13.4. 9-12 sati će se u partnerskim ustanovama organizirati pregledi usne šupljine na koje građani mogu doći bez uputnice i narudžbe.

– stručni skupovi za zdravstvene radnike i studente stomatologije i medicine na kojima će se educirati polaznike kako prepoznati oralni karcinom u najranijem stadiju

– predavanja i tribine za građanstvo na kojima će se upoznati građane s ovom bolesti, osnovnim uzročnim faktorima, prevencijom i obavljanjem samopregleda sluznice

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika

Rak jajnika se godišnje dijagnosticira kod gotovo 240.000 žena diljem svijeta, a odgovoran je za više od 150.000 smrtnih slučajeva svake godine (prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka) pa se radi o ginekološkom tumoru s najlošijim preživljenjem. Simptomi najčešće ostaju neprepoznati, jer se često mogu zamijeniti s drugim simptomima manje ozbiljnih bolesti kojima žene ne pridaju osobitu pažnju, posebice probavnih smetnji.

Ovo je jedna od najsmrtonosnijih vrsta raka u žena. Najčešći je tip raka jajnika epitelijalni karcinom s pet podtipova koji se međusobno razlikuju po rizičnim čimbenicima, načinu širenja, vrsti tretmana i prognozi pa ih zbog njihove heterogenosti možemo smatrati različitim bolestima. Najčešće se javlja serozni karcinom visokog stupnja, koji ujedno ima i najlošiju prognozu, a preostala četiri tipa su karcinom svijetlih stanica, endometroidni, mucinozni i serozni karcinom niskog stupnja.

Rak jajnika najčešće se javlja kod nerotkinja, a drugi rizični čimbenici uključuju ranu dob menarhe, kasnu menopauzu te neuzimanje oralne kontracepcije. Možemo zaključiti da je potisnuta ovulacija zapravo zaštitni čimbenik, a hipoteze o etiologiji bolesti odgovaraju ovom zapažanju. Jedna od hipoteza je pretpostavka neprekidne ovulacije, prema kojoj stalni popravak epitela do kojeg dolazi nakon svakog ovulacijskog ciklusa zapravo povećava vjerojatnost spontane mutacije stanica epitela jajnika i posljedični nastanak zloćudnih promjena.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 500 žena, dok svake godine umire oko 300 žena. Posljednji podaci CONCORD-3 studije o preživljenju od raka u Europi pokazuju da je petogodišnje preživljenje žena u Hrvatskoj kojima je rak jajnika dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine 36%, što nas stavlja na 23. mjesto od ukupno 28 zemalja.

Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv raka jajnika želi se ukazati i na najvažnije činjenice o raku jajnika, a to su:

– Sve su žene u opasnosti od obolijevanja.

– Znanje i osviještenost o ranim znakovima bolesti mogu spasiti brojne živote.

– Rana dijagnoza znatno poboljšava ženine izglede za preživljavanje.

– Rak jajnika često se dijagnosticira u kasnoj fazi.

– Mnoge žene pogrešno vjeruju da će PAPA test otkriti rak jajnika.

Važno je educirati žene da, primijete li neuobičajeno povećanje trbuha, upornu nadutost, bolove u zdjelici ili učestalu potrebu za mokrenjem stalno tijekom nekoliko tjedana, trebaju potražiti pomoć i posavjetovati se s liječnikom. Također je vrlo važno da žene redovito odlaze na preventivne ginekološke preglede.

Dan plavog irisa (rak debelog crijeva – stom)

Dan plavog irisa se obilježava zadnju subotu u svibnju u cilju podupiranja udruge osoba sa stomom informiranjem javnosti o problemima ovih osoba, među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. Stoma je otvor na trbušnoj stijenci umjesto uobičajenog mjesta pražnjenja stolice (kolo ili ileostoma) odnosno urina (urostoma). Ovim se obilježavanjem ujedno želi svratiti pozornost javnosti na potrebu da se poveća znanje o raku debelog crijeva i mogućnostima prevencije.

Povodom obilježavanja Dana plavog irisa udruga Cro-Ilco Zagreb, u suorganizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske lige za borbu protiv raka te Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, održat će javnozdravstvenu akciju 25. svibnja 2019. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Grada Zagreba.

Dan ružičaste vrpce – nacionalni dan borbe protiv raka dojke

U svijetu od raka dojke godišnje oboli 1,3 milijuna žena, a umre ih 458 tisuća. U europskim se zemljama svake dvije minute otkrije jedan slučaj raka dojke dok svakih šest minuta zbog te bolesti umre jedna žena. Smatra se da će od raka dojke oboljeti jedna od deset žena.

Cijeli je mjesec listopad posvećen borbi protiv raka dojke.

Tijekom akcije upozorava se i na nužnost dostupnijih mamografskih pregleda, te bolju zdravstvenu zaštitu žena.

– 7. listopada 2006. akcija se održala u Zagrebu i u 32 hrvatska veća grada po sedmi put.

– 6. listopada 2007. slogan akcije bio je “Korak ispred”, a održavala se u Zagrebu i u 50 hrvatskih gradova. U 2006. godini od raka dojke umrlo je 830 žena.

– 4. listopada 2008. akcija je obilježena šetnjom gradskim ulicama u više hrvatskih gradova. Od raka dojke 2007. godine u Hrvatskoj je umrla 861 žena, a prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2006. godine registrirane 2203 novooboljele žene. Slogan ovogodišnje akcije bio je “Više od riječi”.

– 2. listopada 2010. na Cvjetnom trgu obilježen je Dan ružičaste vrpce. Rak dojke u Hrvatskoj najčešća je zloćudna ženska bolest i najčešći uzrok smrti, a smatra se da će od nje oboljeti jedna od deset žena. Redovitim mamografskim pregledima obuhvaćene su žene od 50 do 69 godina. Dosadašnji odaziv bio je oko 60 posto, a na taj je način otkriveno 1581 karcinoma.

– 1. listopada 2011. u više od 30 hrvatskih gradova održala se akcija usmjerena na podizanje svijesti o raku dojke. Ovogodišnjom se akcijom tražilo donošenje Nacionalnog programa za liječenje raka dojke. Deklaracija Europskog parlamenta iz ožujka 2010. obvezuje članice Europske unije da se osnuju specijalizirani centri s multidisciplinarnim pristupom prema kriterijima Europske unije do 2016., a svrha je smanjiti smrtnost oboljelih žena od raka dojke za 20%. Iako je rak dojke najčešći u žena između 50 i 69 godina, iz godine u godinu sve je više i mladih žena s tom dijagnozom pa posljednji podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da je 2008. bilo 11 oboljelih žena u dobi od 25 do 29 godina, 26 u dobi od 30 do 34 godine, a 59 žena između 35 i 39 godina. U Hrvatskoj se godišnje otkrije 2300 novih slučajeva te bolesti, a smrtnost je 900 žena godišnje.

 – 3. listopada 2015. u Hrvatskoj se Dan ružičaste vrpce obilježio po šesnaesti put, posvećen prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke, u organizaciji Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna. U Zagrebu su brojni sudionici sudjelovali u povorci od zagrebačkog HNK, Masarykovom i Teslinom ulicom do Cvjetnog trga, gdje je organizirana humanitarna akcija za prikupljanje sredstava za kupnju uređaja za intraoperativno zračenje, koji će ženama olakšati terapiju jer će im, umjesto svakodnevnih dolazaka, omogućiti jednokratno zračenje. U Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli oko 2500 žena, a umre ih oko tisuću. Od te zloćudne bolesti oboli svaka deseta žena u Hrvatskoj, pa je cilj takvih akcija osvješćivanje javnosti o potrebi redovitih pregleda dojke.

Mjesec borbe protiv raka prostate

Rak prostate, kao i ostali oblici te zloćudne bolesti, podmukao je i smrtonosan. Mnogi ga muškarci prekasno otkriju, čime im je ozdravljenje dovedeno u pitanje. Skoro svake tri minute dijagnosticira se jedan novooboljeli od karcinoma prostate, a svake 13. minute netko umre. I ove godine tijekom mjeseca studenog milijuni muškaraca širom svijeta puštaju brkove, a sve u svrhu podizanja svijesti i edukacije o raku prostate.

Nakon 50.godine života incidencija raka prostate naglo raste, a najčešće se pojavljuje u dobi od 70 do 74 godine gdje se bilježi preko 400 novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate na godinu. Procjenjuje se da je životni rizik od smrti od raka prostate 2,8 posto što znači da će rak prostate značajno utjecati na živote ljudi koji su danas živi. Ovakve procjene dali su Amerikanci. Dakle, rak prostate prije 40 godina vrlo rijetko se bilježi u svijetu, dok je u muškaraca starijih od 80 godina vrlo čest. Neke studije su pokazale da čak 50 do 80 posto muškaraca starijih od 80 godina može imati rak prostate! Činjenica je da se oko 80 posto slučajeva raka prostate dijagnosticira kod muškaraca starijih od 65 godina. U Hrvatskoj konkretno 1376 od ukupno 1786.

Što je karcinom ili rak prostate?

Rak prostate je zloćudni (maligni) tumor koji potječe od stanica prostate. Općenito, tumor prostate najčešće raste polako i dugi niz godina ostaje ograničen na žlijezdu. Međutim, svi karcinomi prostate ne ponašaju se isto. Neki agresivni tipovi raka prostate rastu i šire se brže od drugih i mogu uzrokovati značajno skraćivanje očekivanog trajanja života u muškaraca.Osim toga, rak se može širiti i u udaljene organe i organske sustave što se zove metastaziranje. Najčešća mjesta metastaza raka prostate su kosti, pluća i jetra.

Koji su uzroci raka prostate?

Točan uzrok raka prostate nije poznat. Smatra se da nije u vezi s benignom hiperplazijom prostate (BHP). Rizični čimbenici za karcinom prostate su poodmakla dob, genetika (nasljedna sklonost), hormonalni utjecaji, te čimbenici iz okoliša kao što toksini, kemikalije i industrijski proizvodi. Iako su još uvijek nedovoljno dokazani, ekološki čimbenici, kao što su pušenje i prehrana bogata zasićenim mastima čini se da povećavaju rizik od raka prostate.

Koji su simptomi?

U ranim fazama rak prostate često ne izaziva nikakve simptome tijekom mnogo godina. Često se kao prva nenormalnost pojavi povišena vrijednost PSA u krvi (PSA – prostata specifični antigen) ili tvrda kvržica u prostati tijekom tzv. digitorektalnog pregleda. Rijetko, kod uznapredovale bolesti, rak može pritiskati na mokraćnu cijev. Kao rezultat toga, protok mokraće se smanjuje i mokrenje postaje teže. Ovi simptomi sami po sebi ne potvrđuju prisutnost raka prostate, međutim pojava ovih simptoma zahtijeva procjenu od strane liječnika.

Može li se bolest spriječiti?

Nema posebne mjere za koju se zna da može pouzdano spriječi razvoj raka prostate. Trenutno možemo samo ranim dijagnosticiranjem rano otkriti rak prostate, spriječiti njegovo širenje izvan prostate i zatim pokušati izliječiti bolest. Svrha probira ili “screeninga” je otkriti rano, maleni, ili čak mikroskopski vidljivi rak koji je ograničen na prostatu. Rano liječenje malignih bolesti može zaustaviti rast, spriječiti širenje, a možda i izliječiti rak.